Hrvatska je zemlja s jedinstvenim prirodnim fenomenima. Njena priroda zaštićena je kroz nacionalne parkove, parkove prirode i rezervate u kojima žive razne zaštićene životinjske vrste. Ta zaštita je potrebna jer čovjek sve više istrebljuje životinje zbog zabave, a životinje imaju pravo živjeti.

Zakon o zaštiti prirode govori da se nijedna životinja ne smije koristiti za zabavu.

Od morskih životinja zaštićeni su dobri dupin, obični dupin, kitovi, plemenita periska, glavata želva i sredozemna medvjedica.

1. DOBRI DUPIN

Dobri dupin je jedina trajno naseljena vrsta u Jadranu. Istraživanja su pokazala da u Jadranskom moru živi oko 220 dobrih dupina. Najveći broj se kreće u akvatoriju otoka Lošinja.

2. OBIČNI DUPIN

Obični dupin nije trajno naseljen u Jadranu, ali u naše more ulazi u potrazi za hranom kroz Otrantska vrata. Od dobrog dupina razlikuje se u boji kože - s leđne strane je tamno smeđe do crne boje, a trbuh mu je bijel.

3. PLAVETNI KIT

Najveća živuća životinja danas je kit usan – plavetni kit. Oni ne žive trajno u našem moru, ali ponekad dođu slijedeći brodove. Zaštićeni su Zakonom o zaštiti prirode.

4. PLEMENITA PERISKA

Plemenita periska je Sredozemni endem i rasprostranjena je po čitavom Jadranu. Vrlo je cijenjeni ukras i traženi suvenir. Živi na pjeskovitom dnu priobalnih područja šiljatim dijelom zakopana u sediment.

5. SREDOZEMNA MEDVJEDICA

Sredozemna medvjedica, koju još nazivaju i "morski čovik", je izvrsni plivač, ali jedan dio svog života provodi na kopnu u špiljama, grotama i na žalovima, uglavnom na teško dostupnim mjestima. Medvjedice žive same ili u malim skupinama, a hrane se ribom.

6. GLAVATA ŽELVA

Još je jedan stanovnik mora koji spada u zaštićenu vrstu, a to su kornjače od kojih je najrasprostranjenija glavata želva. Ova vrsta kornjače jedina je stalna vrsta u Jadranu, a obitava u vodama sjevernog Jadrana. Taj akvatorij je vrlo važno i pogodno područje za ishranu i rast ove zaštićene vrste.

Od kopnenih životinjskih vrsta zaštićeni su vukovi, divlje mačke, risovi i vidre.

7. VUK

Vukovi su izuzetni predatori koji imaju važnu ulogu u održavanju ravnoteže u ekosustavu. Ravnotežu održavaju loveći bolestan, slab ili star plijen. Ako nema mesa hranit će se i biljnom hranom. Žive u čoporu radi lakšeg preživljavanja i prehrane. U izuzetnim slučajevima napast će domaće životinje, a s obzirom da se ne hrani redovito može gladovati i duže vrijeme.

8. RIS
Ris je naša najveća mačka, a prepoznati ga možemo i po čupercima crnih dlaka na vrhovima ušiju. Ris je bio naša divljač sa prebivalištem na Risnjaku u Gorskom kotaru, ali je nestao i ponovno je naseljen. Hrani se zečevima, lisicama i srnama, ali za razliku od vuka lovi i zdravu divljač.

9. DIVLJA MAČKA

Divlja mačka je naša autohtona divljač i rasprostranjena je u svim našim lovištima. Slična je domaćoj mački, ali je krupnija i snažnija. Živi samotnjački u starijim visokim šumama, a hrani se sitnim glodavcima iako može savladati lane.

10. VIRDA

Vidra živi u staništima uz vodu na kopnu - uz rijeke, jezera, ribnjake i na velikim močvarnim područjima. U kopnenim dijelovima nastanjuje porječje rijeka Drave i Save, a u obalnom dijelu porječja rijeka Mirne, Raše, Zrmanje, Krke i Neretve. Postale su ugrožena vrsta lova i krivolova, zagađenja voda, uništavanja staništa i nedostatkom organizama u vodi koji joj služe kao hrana.